U publikaciji četiri istraživačice i novinarke razmatrale su javni prostor u kontekstu određenja u društveno-humanističkim naukama, gdje je fokus na društvenoj, odnosno političkoj i drugoj relevantnoj dimenziji javnog života, a u okviru kojih se reflektuju vrijednosti, običaji, međusobne interakcije i svakodnevne prakse jednog društva.

„Bilo je iznimno zadovoljstvo raditi na ovoj publikaciji s Heinrich Boll Fondacijom koji su nam zaista dali slobodu prilikom pisanja. Publikacija ukazuje na to gdje su žene u bh. prostoru, kada je u pitanju politički, ekonomski ili bilo koji drugi segment društva. Publikacija je pokazala da je javni prostor u BiH rezervisan isključivo za muškarce“, kazala je Dženana Alađuz, direktorica Fondacije INFOHOUSE, prilikom prezentacije publikacije Žene u javnom prostoru BiH.

Direktorica Fondacije Heinrich Boll Judith Brand poručila je da se ženama mora dati prilika da budu ravnopravne i da sudjeluju aktivno u donošenju političkih i drugih odluka značajnih za društvo: „Upravo smo danas ovdje zbog toga, da ukažemo na problem s ovom publikacijom koju smo kao Fondacija Heinrich Boell podržali“.

Autorice publikacije aktivistica Jadranka Miličević i novinarke Senka Kurt, Rubina Čengić i Milica Brčkalo-Gajić prezentirale su dijelove svojih istraživanja i ukazale na ključne probleme.

„Odnos unutar političkih partija se pokazao kao pun predrasuda prema ženama, nema poštovanja, i zato ne mogu da imaju konkretnu podršku kolega. Patrijarhalno društvo ne da jednaka prava jednake mogućnosti bez obzira na zakon“, istakla je Miličević, čije istraživanje nosi naziv „Seks, partijski neprijatelj br.1“.

Istraživanje “Žena na vrućem, limenom krovu ekonomije”, koje provela Brčkalo-Gajić pokazalo je da žene osim što nisu jednako plaćene, nisu ni zastupljene u upravljačkim tijelima: „Krši se Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, gdje je propisano da ta zastupljenost bude minimalno 40 %. U analiziranim preduzećima KS ta zastupljenost je 25%, dok je u entitetskim i državnim preduzećima 14%“, kazala je Brčkalo-Gajić.

Istraživanje „Lutka s naslovne strane“ novinarke Kurt ukazuje da političke partije ističu svoje najvažnije kandidate, a da su to uvijek muškarci.

“Novinari idu linijom manjeg otpora, pa uzimaju šta im se ponudi. Od žene nećete dobiti šokantan naslov, nećete dobiti psovku, one se ponašaju vrlo uljudno, nisu zanimljive za portale, nisu šokantne i zbog toga novinari bježe od njih“, rekla je Kurt.

S duge stane kroz istraživanje „Ko to tamo pjeva“ Čengić je ukazala na važnost društvenih medija i kršenje prava žena u online prostoru.  „Društvene mreže su izlog i medija i institucija i preduzeća. Društvene mreže su važan prostor. Svaka žena koja digne glavu u tom prostoru bude izvrgnuta ruglu, ali ne na bazi argumenta, već na osnovu fizičkih i drugih karakteristika, da su ružne, krave, krmače, neplodne, da ih niko neće“, kazala Čengić

Publikaciju možete pročitati na linku: https://tinyurl.com/f3y8sfas

Podrška mentora, tzv. Biznis anđela, ženama žrtvama nasilja, dobitnicama projektne finansijske podrške za pokretanje biznisa, isključivo je na volonterskoj bazi i zasniva se na razmjeni iskustava, savjeta te pozitivnih praksi za razvijanje i održavanje tek pokrenutih malih biznisa na tržištu. Lokacije na kojima će biti razvijani mali biznisi su: Banja luka, Bihać, Bijeljina, Cazin, Modriča i Sarajevo.

Putem ovog projekta finansirano će biti 18 biznis ideja u ukupnom iznosu od skoro 100.000 KM! Korisnice grantova proizvodiće didaktičke drvene igračke, bezglutenske slastice, biljne preparate, pokrenuće brigu o starijim osoba uz uslugu čišćenja, proizvoditi med, jaja, jagode, sadnice pa čak i svijeće, te nuditi usluge smještaja, šivanja, pranja i čišćenja automobila

Ekonomsko nasilje često prati psihičko i fizičko nasilje nad ženama. Stoga je podrška uspješnih poduzetnika/ica korisnicama grantova od iznimne važnosti za njihovo samopouzdanje i uspješno vođenje svojih biznisa. Ekonomska nezavisnost je krucijalna za uspješnu borbu prekida i izlaska iz kruga nasilja.

Prijave za učešće u mentorskom programu Biznis anđeli otvorene su do kraja novembra 2021. godine i dostavljaju se putem e mail adrese adin@infohouse.ba. Sve dodatne informacije su dostupne putem poziva na telefon 033 200 538 ili putem upita na gore navedenu adresu.