U Bosni i Hercegovini žene čine većinu glasačkog tijela i većinu članstva političkih partija, i prema trenutno važećim zakonskim rješenjima žene moraju činiti 40% kandidata na izbornim listama svake stranke. Kako u BiH u skoro svim sferama djelovanja postoji procjep između teorije i prakse, tako i u ovom rodno osjetljivom problemu: u propisima jedno rješenje, a u praksi žene su i dalje u potpunosti marginalizirane na političkoj i ekonomskoj sceni. Žene političarke su jednostavno nevidljive. Trenutni politički kontekst takvo stanjen samo produbljuje. Političke stranke su preuzele većinu moći u Bosni i Hercegovini. Odluke o najvažnijim pitanjima donose stranački lideri, a ne za to određena državna/entitetska tijela, parlamenti, ministarstva. Čak i međunarodna zajednica, kad želi inicirati rješavanje krucijalnih pitanja poput provedbe presude Sejdić-Finci (Evropski sud za ljudska prava u Strazburu) konsultira stranačke lidere umjesto nadležna ministarstva, pravosudne institucije…
