Stereotipi i seksistički pristup izvještavanju u medijima, kao i diskriminacija žena u medijima, prepreke su razvoju “zdravog” društva i ravnopravnosti u bosanskohercegovačkom društvu. U sjenci ekonomske krize, političkih previranja kao i borbe protiv pandemije COVID 19 koja svakodnevno potresaju Bosnu i Hercegovinu ostao je jedan od ključnih društvenih problema, a to je višeslojna rodna neravnopravnost. Iako je prošlo više od 25 godina poslije rata, Bosna i Hercegovina je i dalje u dubokoj tranziciji. BiH je primjer tipično tradicionalnog, autoritarnog društva, koje teži patrijarhalnoj, monocentričnoj zajednici u kojoj je politička vlast tutor ekonomiji i svim segmentima društva na najvišoj mogućoj razini. U takvoj situaciji vrlo je teško očekivati da se pored već duboko ukorijenjenih političkih pozicija bilo kome dopusti i pruži prilika za pokretanje bilo kakvih promjena, a ponajmanje se to društveno očekuje od žena koje se žele politički aktivirati. Snaga i uloga žene u političkom i svakom drugom smislu u BiH pokušava se neutralizirati na više načina. Ovakav vid ugnjetavanja i gušenja pokušaja ženske participacije u društvenim promjenama posebno je vidljiv tokom državnih i lokalnih izbora u BiH.
