Sajam rukotvorina, koji organizuje Udruženje za ekonomsko osnaživanje žena e-domaćica, održava se od 19. do 24. augusta na Trgu Oslobođenja…
Novosti
U naselju Podovi iznad ‘Titove pećine’ u Drvaru proteklog vikenda je skupom paraglajdera iz BiH i tandem letovima otvoreno paraglajding…
Ispod planine Stožer koja se nalazi na visini od 1758 metara, a nedaleko od malog bosanskohercegovačkog grad Kupres, održan…
Ovaj video kreiran je u sklopu projekta “Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica” koju provode UNICEF BiH i INFOHOUSE uz finansijsku podršku Evropske Unije.
Za sadržaj promotivnog filma isključivo je odgovoran INFOHOUSE i ne odražava nužno stavove EU.
{youtube}2jSdpywsDNc{/youtube}
Šta su nam dale „Dvije škole pod jednim krovom?Prije petnaestak godina krenuo je eksperiment (koga nazivaju i fenomenom) “dvije škole pod jednim krovom” koji je tada predstavljao korak naprijed u obrazovanju, pomirenju. Rezultat eksperimenta su razdvojena djeca po etničkom principu u mnogim bh.školama. Sanela Gojak novinarka portala interview.ba bila je posmatrač i učesnik jednog novog eksperimenta – spajanje djece bar na sat, sat i po. Evo kako je to bilo…
Gradić na sjeveru Hercegovine, Prozor/Rama, oko mene mladi iz pocijepane škole. Sjedimo za istim stolom, razgovaramo o podijeljenosti u njihovom gradu, kako oni to vide, da li im smeta? Iščekujemo iftar, tog predzadnjeg dana mjeseca Ramazana, kada je i Dan sv. Ante, omiljenog katoličkog sveca zaštitnika bolesne djece.
Josip je učenik trećeg razreda Gimnazije u Prozoru. Kaže prvog druga Bošnjaka upoznao je tek u srednjoj školi. Danas ih poznaje dvojicu, jer idu sa njim u razred. Ubjeđuje me da kad imaju slobadan čas idu zajedno na kafu, kao da je to neki podvig, a ne nešto očekivano, „normalno.“
Kako vrijeme odmiče na ovom druženju sa mladima, oslobađaju se pa me pitaju kako se zovem i odakle dolazim. Malo im je neugodno, primjećujem. Ispred nas je pileća salata koja svojim mirisom mami njih ali i mene, da pogledamo u hranu, pomirišemo. Radujemo se ezanu sa obližnje prozorske džamije da možemo krenuti sa jelom.
Od Ljubana, koji je onako po prirodi otvorenijeg duha, doznajem da je on uključen u te projekte koji se održavaju po općinama u HNK-u, gdje i egzistiraju ove razdvojene škole po nacionalnom ključu. Hvali se da je bio u Uskoplju, Gornjem i Donjem Vakufu, Jajcu… Njemu, iz pozicije odrasle osobe, smetaju segregacija u školama. Vjeruje da će generacije poslije njega biti otvorenije i da sebi neće dozvoliti nikakve podjele. Lijepo. Ali ovaj mladi čovjek koji je završio Trgovinsku školu, sebe vidi na poslu u „Kauflandu“ u Njemačkoj.
– Ma, ne trebam ni znati njemački jezik. – ubjeđuje me Ljuban.
U međuvremenu, počinje iftar. Za naš stol, tik do mene sjedne Anel, učenik ove iste Gimnazije. U stvari svo vrijeme, ubrzo ću skontati, sjedim sa stolom sa učenicima iz jednog razreda iz prozroske Gimnazije. Anel je pozvao svoju raju iz razreda i oni su došli. Predivno.
Anel prouči svoju dovu, i počeli smo jesti. Razmišljam o tome gdje sam i kako sam došla ovdje…
Sjeverna Hercegovina je, bar ono što se vidi iz auta, prelijepa, posebno u ovo doba godine. Znakovi pored puta pokazuju da se nekih 12 km nalazi Ramsko jezero, Samostan Rama-Šćit… Ulica Kralja Tomislava, na momenat, podsjeća na ulicu negdje u njemačkom predgrađu po svojoj čistoći. Visoko istaknut zeleni barjak na džamiji govori da je u toku veliki mjesec za muslimane – mjesec posta, a uskoro, s desne strane ove iste ulice, na manjem trgu dočekuju nas zastave Hrvatske.
Da se vratim još malo ovom druženju. Dakle, Ljuban ode u Njemačku. Njegov drug, lijevo od mene, Dario ove godine završava treći razred. Vidjeće još da zadnji dan škole odgovara za veće ocjene. Nasmijem se, jer i svi smo to radili u tim godinama. Dario u Prozoru stanuje sa mamom. Ima dvojicu braće koji, kao i njihov otac, u Njemačkoj. Starija sestra je u Zagrebu, i on će naredne godine upisati Elektrotehniku u Hrvatskoj.
Moguće je da sam prva i spomenula SP u Rusiji, i krenu neka priča o sportu. Anel me podsjeti da bokser Damir Beljo dolazi iz ovog mjesta. To je onaj bokser koji nakon što dobije borbu ogrne se zastavom Bosne i Hercegovine. I sportista kome se iščuđavaju zbog ove geste, jer dolazi iz sredine gdje je sve podijeljeno, kažu od vrtića do kafića.
Nekadašnji fudbaler aktuelnog prvaka BiH „Zrinjskog“ Marijan Ćavar, također, dolazi iz ovog kraja. On danas igra u njemačkoj Bundesligi. Inače, igra i za mlada reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Pričam sa Josipom o Marijanu, pričamo o sportu. A on mi reče da mu nije jasno što Hrvatska nije uzala Ćavaru u svoju reprezentaciju? Rekoh mu, teška srca, pa Marijan je iz Bosne i Hercegovine i da je sasvim u redu da brani boje naše države.
Šta smo to uradili ovoj djeci?
Na kraju sam pričala i sa Anelom. Otvoreno mi priča šta mu smeta. Kaže da je ovaj grad podijeljen nekom nevidljivom crtom na gornji dio gdje žive Hrvati, i donji Bošnjaci. Imaju i kino dvoranu u kojoj se prikazuju podijeljeni sadržaji, naravno.
Neću se baviti statistikom, samo ću reći da po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Prozor imala je 14.280 stanovnika.
Mislim da je taj broj danas manji, i svake sljedeće godine će biti manje stanovnika. Mladi odlaze na Zapad. Ostaju oni koji su im objašnjavali šta su radili i gdje su bili između 1992. i 1995. godine.
Pozdravismo se na kraju ovog druženja, Anel iz Gimazije Prozor ima želju nastaviti studirati Arhitekturu u Sarajevu. Ne znam ni kada ju je spremio ali mi pruži vrećicu sa iftarom da ponesem sa sobom kući. Zahvalih se toj iskrenoj gesti tinejdžera, nadam se i budućeg arhitekte koji će u svom Prozoru ali i u BiH realizovati svoje projekte.
Sa nekim teretom u srcu krenuh na put kući, ostavljajući iza sebe priču o djeci, sad već zrelim mladim ljudima kojima napravismo problem u neznanju. Opteretismo ih nacionalizmom. Ali ne zadugo. Vjerujem u to!
Veliku zahvalnost provedbi ove aktivnosti mladi duguju organizaciji pomozi.ba, INFOHOUSE-u i građanima Prozora-Rama koji su skupili sredstva da organizuju ovu aktivnost.
Druženje je organizovano kroz aktivnosti radne grupe Prozor – Rama USAID-ovog projekta PRO-Budućnost, koji provodi Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Caritasom BiH, Institutom za razvoj mladih KULT, Međureligijskim vijećem u BiH (MRV), Forumom građana Tuzla (FGT), Helsinškim parlamentom građana Banjaluka (hCA) i Nansen dijalog centrom Mostar (NDC).
(Sanela Gojak, Interview.ba)
IMATE PROBLEM U SVOM GRADU A NIKO NEĆE DA VAS ČUJE?
DOĐITE NA DRUŽENJA KOJA ĆE INFOHOUSE ORGANIZOVATI U VAŠOJ LOKALNOJ ZAJEDNICI I KONKURIŠITE SVOJ PROBLEM REDAKCIJI PORTALA INTERVIEW.BA
Mnoge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini su iz industrisjkih mjesta sa velikim brojem kvalifikovane radne snage, silom prilika, postale mjesta bez perspektive, sa vrlo malim brojem zaposlenih i teškom ekonomskom situacijom.To se mora promijeniti!
Zato portal www.interview.ba kao i Fondacija INFOHOUSE uskoro dolaze u Vaš grad. Želimo čuti Vaše probleme!
Termini druženja:
LIVNO 20. juni 2018. godine
DRVAR 21. Juni 2018. godine
GORAŽDE 24.juni 2018. godine
MOSTAR 25. juni 2018. godine
FOČA 26. juni 2018. godine
SREBRENIK 28. juni 2018. godine
KISELJAK 29. juni 2018. godine
Vaši domaćini na druženjima bit će poznati bh. blogeri i novinari.
Odgovore na Vaša TRI najvažnija problema i pitanja od odgovornih vlasti tražiće lično i direktno redakcija portala www.interview.ba! O čitavom procesu, o odnosu predstavnika vlasti prema VAŠIM pitanjima i problemima izvještavaćemo transparentno i javno!
DOĐITE I PRIČAJTE S NAMA!!!
Danas je u općini Breza upriličena prezentacija i predstavljanje Akcionog plana za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou, kao i potpisivanje Strateškog dokumenta u kojem su definisane mjere prepoznavanja i spriječavanja korupcije. Akcioni plan je urađen u okviru projekta “Izgradnja kapaciteta nevladinih organizacija i odabranih općina na izradi strategija za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou”.
Uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID), projekt realizuje Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT, a realizuje Udruženje za lokalne razvojne inicijative (ALDI) u saradnji s Fondacijom INFOHOUSE.
U proteklom periodu Radna grupa, koju su sačinjavali Almir Dervišević i Dijana Vrljičak, predstavnici općine Breza, i Azra Zorlak iz Udruženja ALDI Goražde, intenzivno su radili na izradi Akcionog plana za borbu protiv korupcije. U ovom procesu, pored tehničke podrške, Udruženje ALDI radilo je na izgradnji institucionalnih kapaciteta, razmjeni informacija i promociji.
Prezentaciji je prisustvovao načelnik Općine Breza, Munib Zaimović, kao i Meliha Gačanin, izvršna direktorica Udruženja ALDI, šef Službe za privredu Općine Breza, Salih Hasanspahić, te predstavnik Fondacije INFOHOUSE Adin Šabić.
Akcioni plan za borbu protiv korupcije sastoji se od 6 strateških ciljeva u sklopu kojih su definisane 23 mjere sa tačno određenim nosiocima aktivnosti i vremenom koje je predviđeno za njihovu implementaciju. Glavni akcent ovog strateškog dokumenta stavljen je na prepoznavanje opasnosti od korupcije kao jednog od najvećih problema u društvu.
Cilj dokumenta je da se njegovom provedbom unaprijedi efikasnost, efektivnost i učinkovitost rada lokalne uprave. Općina Breza se izradom ovog strateškog dokumenta pridružila grupi od 30 općina i gradova u FBiH koji su do sada izradili i usvojili akcione planove za borbu protiv korupcije.
U zgradi Općine Ilijaš danas je predstavljen Akcioni plan za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou i potpisan je Strateški dokument u kojim su definisane mjere prepoznavanja i sprječavanja korupcije.
Akcioni planovi su urađeni u okviru projekta “Izgradnja kapaciteta nevladinih organizacija i odabranih općina na izradi strategija za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou”, a uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Projekt realizuje Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT u suradnji s Udruženjem za lokalne razvojne inicijative (ALDI) i Fondacijom INFOHOUSE.
Direktorica Udruženja ALDI Meliha Gačanin kazala je kako je sretna što su aktivnosti u vezi ovog projekta završene, te što su izrađeni akcioni planovi koji će koristiti u svrhu prevencije korupcije.
„Izuzetno mi je drago da smo potpisali Akcioni plan i time smo na neki način doveli do kraja ovu aktivnost. Izrađen je Akcioni plan koji će koristiti općini Ilijaš da u okviru svojih institucija ima prevenciju korupcije koja je u svim segmentima našeg društva. S ovakvim dokumentom možemo dovesti do toga da se to spriječi i da se prije svega uradi prevencija“, kazala je Gačanin.
Načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić je kazao kako kontinuirano radi na izgradnji imidža ove općine. Istaknuo je da Akcioni plan predstavlja smjernice za rad svakom radniku.
„Direktno smo radili s nevladinom organizacijom ALDI. Želimo da iskažemo naše opredjeljenje prema problemu korupcije u našem društvu. Akcioni plan je dokument koji daje smjernica za rad svakom uposleniku. On definira i korake i jedan drugačiji pogled i viziju kada je u pitanju korupcija”, rekao je on.
Predstavnik Fondacije INFOHOUSE Adin Šabić čestitao je načelniku ove općine na opredjeljenju da se suprotstavi korupciji.
„Korupcija predstavlja značajan problem našega društva stoga je važno da se borimo protiv nje. Fondacija INFOHOUSE podržava opredjeljenje načelnika općine Ilijaš kada je u pitanju potpisivanje ovog strateškog dokumenta, jer samim time pokazuje da teži ka većoj transparentnosti u poslu kojim se bave“, rekao je Šabić.
Akcioni plan za borbu protiv korupcije fokusiran je tako da se sastoji od 6 strateških ciljeva u sklopu kojih su definisane 23 mjere sa tačno određenim nosiocima aktivnosti i vremenom koje je predviđeno za njihovu implementaciju. Glavni akcent ovog strateškog dokumenta stavljen je na prepoznavanje opasnosti od korupcije kao jednog od najvećih problema u društvu.
Cilj dokumenta je da se njegovom provedbom unaprijedi efikasnost, efektivnost i učinkovitost rada lokalne uprave. Općina Breza se izradom ovog strateškog dokumenta pridružila grupi od 30 općina i gradova u FBiH koji su do sada izradili i usvojili akcione planove za borbu protiv korupcije.
Učenici kupreške srednje škole zajedno za mir i budućnost
Pripremila: Abela Purivatra
„Sa suzama u očima, strahovima i nadanjima, ispraćaju pogledom autobuse u kojima njihova djeca odlaze u nepoznato. Ovo je nažalost naša svakodnevica koja se neće promijeniti preko noći. Svi mi mladi željni smo boljeg života kojeg i zaslužujemo. Ne možemo samo živjeti od divnog zraka i predivne prirode….“
U samo nekoliko rečenica, koje najčešće sadrže riječi „odlazak iz BiH“, „bolji život“ i slično, može se opisati surova realnost skoro svih bh. gradova i općina. Kao ni ostatak Bosne i Hercegovine, ni općina Kupres, čak dvadeset godina nakon rata, nije dosegla svoj puni potencijal. Krivac je, kažu njenu stanovnici, očekivano, politika.
Umjesto da broj stanovnika raste, visoravan je pusta, iz godine u godinu sve više. Smanjuje se tako broj radnih mjesta, broj učenika, kao i kupovna moć njihovih porodica.
Pred tim problemom već godinama političari zatvaraju oči pa su se u koštac odlučili uhvatiti mladi.
Bliži se kraj još jedne školske godine i 11 učenika četvrtog razreda Gimnazije Kupres sprema se za maturu. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Kupres imala je oko 5 000 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. I njih 11 odlučilo je da barem pokuša promijeniti stvari na bolje. Njihova snaga, optimizam i želja za uspjehom nikada, čini se, nije bila jača. Maturanti Gimnazije Kupres odlučili su prikupiti sredstva za organizovanje maturske zabave i to ismijavajući bh. političku realnost. Uz pomoć nastavnika, pripremili su predstavu „Čega tu nema?“.
„Željeli smo prikupiti sredstva za svoju maturalnu zabavu. Nas je u četvrtom razredu Gimnazije samo jedanaest i onda su nam bila potrebna sredstva. Prvo smo smišljali neke predstave i nismo imali dobre ideje. Onda nas je profesorica Amela pitala jesmo li zadovoljni stanjem u državi. Rekli smo da nismo. Odlučili smo se baviti stvarnim i trenutnim problemima. Naši političari nas uopće ne doživljavaju“ – počela je priču učenica Ramona Čolić.
Učenici smatraju da političari više rade na zagovaranju problema, nego rješenja. I budući da je Općina Kupres jedna od općina projekta PRO-Budućnost, učenici žele dokazati suprotno.
„U našoj školi ima Hrvata, Srba i Bošnjaka i nikada nikome nije problem predstavljala druga vjera. Uvijek smo se svi družili. Poenta je da prošlost treba ostati u prošlosti. Mi nikada nismo imali problem ali mislim da odrasli pojedinci vrše pritisak na djecu. Mi čak nismo ni rođeni za vrijeme rata, zato nema razloga za mržnju“ – dodala je Ramona.
Skupa sa učenicima, na izradi scenarija koji na sarkastičan i duhovit način govori o problemima bh. građana, radila je i nastavnica Amela Heljić. Kaže da učenicima nije bilo nimalo lako napisati scenarij ali da su uživali radeći zajedno. Na kraju se, dodaje, itekako isplatilo.
„Nakon predstave sam bila toliko ponosna na svoje učenike da sam morala zaplakati“ – zaključila je.
Ponosni su i učenici. Osim što su prikupili sredstva za matursku zabavu, svojim sugrađanima ali i učenicima iz nižih razreda pokazali su da se trud uvijek isplati i da ne trebaju odustati od svojih želja. Svjesni su da jedna lasta ne čini proljeće ali ovo će zauvijek pamtiti. Zapamtit će ga i stanovnici Kupresa. Pamtit će zauvijek proljeće 2018. godine kada je 11 učenika, za samo nekoliko dana uradilo ono što političari ne mogu 20 godina. Dignutih glava i čistoga srca stali su za mir. I za budućnost. Nisu se osvrtali.
Predstava „Čega tu nema?“ osmišljena je i odigrana u okviru projekta PRO-Budućnost Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koji realizuje Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa, među ostalim, Fondacijom INFOHOUSE.
Fondacija INFOHOUSE je pokrenula inicijativu „Fond Branka Inić“ za stipendiranje studentica Pravnog fakulteta, u sjećanje na pokojnu advokaticu Inić, koja je dala značajan doprinos zaštiti ljudskih prava, ali i kako bi pomogli studentice da nastave koračati prema ostvarenju njihovih ciljeva. Četiri studentice koje su zadovoljile kriterije potpisale su danas u prostorijama Fondacije INFOHOUSE ugovore o stipendiranju.
Azra Ramović, studentica Pravnog Fakulteta u Sarajevu, iskoristit će stipendiju za nastavak studija. S obzirom na to da je trenutno treća godina studija, smatra da će joj stipendija biti od pomoći za upis na master.
„Svakako da mi stipendija mnogo znači. Ova sredstva koja sam dobila za stipendiju planiram iskoristiti za upis na master, koji ću upisati ovdje na Pravnom fakultetu u Sarajevu u septembru. Tako da sam zaista sretna“, kazala je Ramović.
Studentica Banjalučkog univerziteta Tijana Banjac kazala je kako nije očekivala da će četiri djevojke dobiti stipendiju, te je dodala kako je jako sretna što je ona jedna od njih.
„Kada sam saznala da sam dobila stipendiju bila sam jako sretna. Iskoristit ću novac za knjige i druge trenutne potrebe. Uvjerila sam se da ipak treba biti pozitivan i nadati se, jer mogućnosti postoje, a nije važno da li su one u općini, kantonu ili entitetu“, rekla je ona.
Neki studenti moraju izdvojiti više novca kako bi uopće pomisli na studij, a to podrazumijeva i troškove stanarine i hrane, ako ne studiraju u gradu gdje žive. Izeta Redžić, studentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, kazala je kako je bila veoma iznenađena kada je dobila stipendiju.
„Iznenadila sam se kad sam dobila stipendiju i zaista mi je drago. Planovi su mi da nastavim studij. Ja dolazim iz Jajca tako da mi ova stipendije predstavlja još jedan vid podrške , pošto moram snositi troškove stanovanja i sve ostale troškove“, ističe ona.
Tijana Stojičić, studentica Pravnog fakulteta u Banjaluci, kazala je da je prvi put čula za stipendiju, te da se jako iznenadila kada je čula da je primljena.
„Prvi put sam aplicirala za ovu stipendiju. Mislila sam da je dosta ljudi konkurisalo za stipendiju i pozitivno sam se iznenadila kad sam dobila odgovor na mail da sam primljena. Što se tiče sredstava vjerovatno ću ih iskoristiti za buduće studije ili za školarinu ili za knjige“, navela je Sojičić.
Iz Fondacije INFOHOUSE saopćeno je da se od srca zahvaljuju svim pojedincima i kompanijama koje su uplatile novac u Fond Branka Inić, a naročito Sparkasse Bank dd Bosna i Hercegovina, zbog kojih je umjesto dvije, u mogućnosti finansirati 4 stipendistice.